Epistolarni roman "Kreolska nacija" djelo je koje se stvara kroz dijalog između književnosti i povijesti. Vraćanje u prošlost u ovom romanu ima funkciju rekonstrukcije prošlosti, i u tom se povratku dotiču pitanja portugalskog kolonijalizma u Angoli, ropstva u Brazilu, trgovine crnim robljem preko Atlantika.

Kreolska nacija je brod pun glasova koji jedri Atlantikom. Posljednji brod koji je prevezao crno roblje iz Angole u Brazil, a na kojem plovi i Fradique Mendes, Portugalac, ali dovoljno otvoren da se protivi takvoj trgovini.

Upravo na tromeđi tih prostora, bliskih ali svaki sa svojim karakteristikama – Angola, Brazil, Portugal – gradi se ova priča koja svjedoči o isprepletanju različitih kultura na povijesnim temeljima.

Zanimljiv je i put glavnog lika romana - Carlosa Fradiquea Mendesa, koji se u javnosti prvi put pojavljuje u novinama Revolução de Setembro (Rujanska revolucija) iz 1876. kao autor pjesama skupljenih pod nazivom "Lapidárias". Riječ se zapravo o pjesniku kojega je stvorila grupa portugalskih intelektualaca, među kojima Eça de Quieroz, Antero de Quental i Ramalho Ortigão. Isti se lik zatim pojavljuje u noveli "Mistério da Estrada de Sintra" (Tajna ceste za Sintru) koju potpisuju Ramalho Ortigão i Eça de Queroz, a 1900. godine njegova pisma "skupio je“ i objavio Eça de Queiroz pod nazivom "A correspondencia de Fradique Mendes (Prepiska Fradiquea Mendesa)".

Godine 1928. Eçin sin još objavljuje "Cartas inéditas de Fradique Mendes e mais páginas esquecidas" (Neobjavljena pisma Fradiquea Mendesa i još neke zaboravljene stranice), da bi naposljetku taj književni lik, koji se već pojavio u nekoliko djela, te je time očito najzastupljeniji lik u portugalskoj književnosti, preuzeo mjesto protagonista u ovom Agualusinom romanu s podnaslovom "Tajna prepiska Fradiquea Mendesa", te čak slao pisma Eçi de Queirozu i u fikciji vodio dijalog sa svojim stvarnim tvorcem.